Iz triju velikih kultura – panonske, alpske i sredozemne – izviru i jela slovenske kuhinje. Najstarija su slovenska jela brašnasta i kaše. Poznati su praznični hljepčići koji se i danas izrađuju u obliku pletenih štruca ili vjenčića, zatim štrukle koje se pripremaju na 70 različitih načina, sa slatkim, mesnim ili nadjevima od povrća te žganci. Pravi su slovenski specijalitet potice (savijeni kolač nadjeven različitim nadjevima), koje se pripremaju u raznim prazničnim prigodama. Slovenska obala duga je 46,6 kilometara. Gradovi Piran, Izola i Kopar, raspoređeni uzduž obale, privlače svojim srednjovjekovnim izgledom. Za Kopar govore da je svojom povijesnom jezgrom jedan od najslikovitijih dijelova Istarskog poluotoka. Izola je primorsko mjestašce bogate ribarske tradicije. Turizam je koncentriran uz južni rub naselja, Simonov zaljev, gdje je kupalište, gdje su hoteli i restorani. Piran, stari lučki grad, u cijelosti je zaštićen kao kulturno-povijesni spomenik i sačuvao je izvornu osnovu s uskim ulicama i stiješnjenim kućama, koje se od obalne ravnice stepeničasto dižu prema vrhu sljemena i daju okolici sredozemne karakteristike. Najduljom turističkom tradicijom može se pohvaliti Portorož, turističko mjesto s udobnim hotelima koji imaju moderne bazene, raznolikom ponudom restorana i priredaba, omiljeno kongresno središte. Za Ljubljanu, koja ima oko 276.000 stanovnika, kažu da je grad po mjeri čovjeka. Zapravo ubraja se u srednje velike europske gradove, ali pruža ugođaj manjeg grada, bez obzira na to što ima sve što imaju i velike prijestolnice.

Nazad